knjige

Stopama svetog Pavla po Grčkoj

 

8. STOPAMA SV. PAVLA PO GRČKOJ
Knjiga je putopis po Grčkoj u mjestima gdje je boravio sveti Pavao. Knjižica je džepnog formata, ima 56 stranica, 250 KB i zip 78 KB.
Cijena 5 USD.
Elektronsko izdanje nema slika.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Donji tekst je dio iz knjige

U Ateni

 

U ponedjeljak ujutro, 30. travnja, krećemo autobusom prema Ateni oko 500 km udaljenoj od Soluna. Ne zaboravimo da Pavao većinom putuje pješke po prašnjavim i lošim putovima i na sebi nosi svoje stvari. Trebalo mu je dosta vremena i muke za ovo putovanje.

Prolazimo pored Termopila u kojima je junački poginuo spartanski vojskovođa Leonida sa svojih 300 vojnika braneći Grčku od Perzijanaca 480. god. prije Krista. Maša nam je saopćila i razgovor koji se vodio između napadača i branitelja. Kad je perzijski kralj Kserkso I. 480. god. prije Krista napao Spartu, koju je branila grupa hrabrih Lakedemonjana (Spartanaca) na čelu s Leonidom, Kserkso im je uputio poruku o predaji: Ima nas toliko, kad odapnemo svoje strijele, sunce ćemo vam zakloniti. Spartanci su odgovorili: Barem ćemo se u hladovini boriti!

Danas u Termopilima u spomen toga događaja stoji lijepi spomenik s natpisom: Prolazniče, javi Lakedemonjanima da smo poginuli ovdje obdržavajući vaše zakone.

Spartanci su u povijesti čovječanstva postali uzor hrabrosti i žrtve za domovinu.

Prolazimo pored planine Olimpa čije visine dopiru do 3000 metara iznad mora i još su mu vrhunci pod snijegom. Na njemu su stolovali stari grčki mitološki bogovi. Glavni je Zeus a ostali su: Hera, Atena, Apolon, Artemida, Hermes, Ares, Afrodita, Hefest, Hestija, Demetra i Poseidon te mnoštvo manjih bogova: Dioniz, Eskulap, Helij, Pluton, Pan i drugi. Još su tu: heroji polubogovi, muze, nimfe i druga niža božanstva. Maša nam je o svima njima iscrpno govorila, a mnogi hodočasnici čudili su se kako su mudri Grci mogli vjerovati u takva zločesta i osvetoljubiva mitološka božanstva.

Blizu Atene na sjeveroistoku nalazi se polje Maraton. Na njemu se 490. god. prije Krista odigrala bitka između perzijskih osvajača i Grka. Iako su Perzijanci imali brojniju vojsku, Grci su ih uspjeli pobijediti. Glasnik Fidipid koji je pretrčao od Maratona do Atene 40 km i javio pobjedu, na mjestu je, od iscrpljenosti, pao mrtav. U spomen tomu događaju na Olimpijskim igrama redovito se održava trka na 40 km koja nosi naziv Maratonska trka.

U autobusu ponovo molitva, razgovori, šale, pjesma, Mašino tumačenje povijesti stare Grčke, krunica i čitanja iz Djela apostolskih.

 Pavao iz Bereje dolazi u Atenu. Sv. Luka to ovako opisuje:

 Pavao u Ateni - Dj 17,15-21

 Pratioci dovedoše Pavla do Atene pa se vratiše noseći Sili i Timoteju zapovijed da što prije dođu k njemu. Dok ih je u Ateni iščekivao, ogorči se Pavao u duši promatrajući kako je grad pokumiren. Međutim raspravljaše u sinagogi sa Židovima i bogobojaznima, a na trgu svaki dan s onima koji bi se ondje zatekli. Dobacivahu mu i neki od epikurejskih i stoičkih filozofa. Jedni su govorili: "Što bi htjela reći ta čavka?" Drugi pak: "Navješćuje, čini se, neke tuđe bogove." Jer navješćivaše Isusa i uskrsnuće. Onda su ga uzeli i odveli na Areopag i upitali: "Bismo li mogli znati kakav to nov nauk naučavaš? Čudnovatim nam nekim tvrdnjama uši puniš. Željeli bismo stoga znati što bi to imalo biti." Nijedan Atenjanin ni doseljeni stranac ni na što drugo ne trati vrijeme nego na pripovijedanje i slušanje novosti.

 U popodnevnim satima stigosmo u Atenu, glavni grad Grčke s oko četiri milijuna stanovnika. Ponovo gužve na cesti i prometni kaos. Jedva se probismo do dijela grada gdje se nalazi hotel Golden City u koji smo se smjestili. Kad ostavismo stvari u hotelu i malo se osvježismo, krenusmo u obilazak grada. Atena je grad divnih građevina, trgova, kazališta, hramova, trjemova, muzeja, kipova svakovrsnih idola i božanstava. Nije se uzalud rimski satiričar Petronije (1. st. poslije Krista) rugao Atenjanima pišući da je u Ateni lakše susresti boga nego čovjeka. Posjećujemo glavne povijesne znamenitosti Atene, kojih ima na pretek. Da se sve vrijedno u Ateni vidi, trebalo bi nam barem mjesec dana.

Obilazimo Olimpijsku arenu gdje su održane prve nove Olimpijske igre 1896. god. Zatim se penjemo na Akropolu (akropolis - gornji grad) 156 metara visoki stjenoviti brijeg. Na Akropolu se uzlazi stepenicama sa zapadne strane, a ulaz je ukrašen velikim i prekrasnim stupcima. Ovaj svečano ukrašeni ulaz zove se Propileji. Do ovoga ulaza s desne strane nalazi se mali hram božice Nike (Pobjede) koji je izgrađen u 5. st. prije Krista u spomen pobjede nad Perzijancima. Hram je građen u jonskom stilu i na njemu su isklesani prizori iz bitaka s Perzijancima. S južne strane Akropole nalazi se kameno Herodovo kazalište s 5000 mjesta i Dionizijevo kazalište s 20.000 mjesta, u njima se i danas održavaju razni festivali i igre.

Na samom vrhu Akropole nalazi se hram boginje mudrosti Atene Partenon, koga krasi i danas mnoštvo ogromnih i lijepo izrađenih stupova u dorskome stilu. Osam je stupova s pročelja a 15 uzduž s obje strane. Ostaci ovoga hrama potječu iz vremena Periklova (460.-429. prije Krista). Sa sjeverne strane Atenina hrama nalazi se hram Erehtejon u čast mitskoga kralja i heroja Erehteja koji je kasnije poistovjećen s Poseidonom. Karakteristika ovoga hrama nije samo jonski stil, nego i veličanstvene karijatide. Karijatide su kipovi mladih poganskih svećenica koje svojim glavama pridržavaju svod hrama.

 

Na akropoli u Ateni

 

 

 

 

 

 

 

 

Malo naniže od Akropole, na sjeverozapadnu stranu, nalazi se stjenoviti brežuljak Areopag, na kojemu su se u staroj Grčkoj održavala savjetovanja, izmjenjivala mišljenja, ideje i sudovi o mnogim stvarima. Ovdje su filozofi i političari držali svoje govore pa je i Pavao iskoristio tu priliku da se obrati Atenjanima. Na tom mjestu, na velikoj stijeni, i danas, nalazi se ispisan Pavlov govor Atenjanima. Sv. Luka nam donosi u cijelosti taj govor.

 Pavlova besjeda pred Areopagom - Dj 17,22-33

Tada Pavao stade posred Areopaga i reče: "Atenjani! U svemu ste, vidim, nekako veoma bogoljubni. Doista, prolazeći i promatrajući vaše svetinje nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. Što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem." "Bog koji stvori svijet i sve na njemu, on, neba i zemlje Gospodar, ne prebiva u rukotvorenim hramovima; i ne poslužuju ga ljudske ruke, kao da bi što trebao, on koji svima daje život, dah i - sve. Od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi određena vremena i međe prebivanja njihova da traže Boga, ne bi li ga kako napipali i našli. Ta nije daleko ni od koga od nas. U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo, kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: "Njegov smo čak i rod!" "Ako smo dakle rod Božji, ne smijemo smatrati da je božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijećem i maštom ljudskom." "I ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate jer ustanovi Dan u koji će suditi svijetu po pravdi, po Čovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih." Kad čuše "uskrsnuće od mrtvih", jedni se stadoše rugati, a drugi rekoše: "Još ćemo te o tom slušati!" Tako se Pavao povuče od njih. Neki ipak prionuše uza nj i povjerovaše; među njima i Dionizije Areopagit, neka žena imenom Damara i drugi s njima.

 Pavao je doživio neuspjeh u Ateni. Oholost Atenjana odvratila je Pavla od ovoga grada da nikada više nije u nj došao, niti im je uputio ijedno pismo. Kako je pogubna oholost!

Atena je zadnji grčki grad koji se pokrstio. Bilo je to za cara Justinijana 525. god. kad on iz Atene progoni u Perziju sedam poganskih filozofa.

Možda nije samo neuspjeh na Areopagu odvratio Pavla od ovog grada, nego i to što je Atena u Pavlovo vrijeme bila grad s vrlo malo stanovnika (oko 5000). Pavao je svoje propovijedanje usmjerio na velike lučke gradove koji su imali po nekoliko stotina tisuća stanovnika, kao što su bili: Filipi, Solun, Korint i Efez.

Na jugoistočnom podnožju Akropole podignut je muzej u kojem su izloženi mnogi eksponati s Akropole, počevši od Pizistrata iz 6. st. prije Krista, pa do rimskoga perioda - 2. st. poslije Krista. U Ateni se nalazi još nekoliko muzeja s mnoštvom pronađenih ostataka iz antičkoga doba. Istočno od Akropole, u njezinu podnožju, jesu ostaci grandioznoga hrama Zeusa Olimpijskog. Gradnja ovoga hrama trajala je od 530. do 129. god. prije Krista. Do ostataka hrama nalazi se Hadrijanov luk iz rimskoga vremena. U podnožju brda Akropole nalazi se četvrt Atene koja se zove Plaka. Ona je bila centar Atene od najstarijih vremena.

S Akropole i Areopaga pruža se izvanredan pogled preko cijele Atene, kao što se kroz njezine spomenike, arheološke iskopine, muzeje, religiozna, filozofska, književna i znanstvena djela pruža pogled kroz cijelu antiku.

S Akropole silazimo ponovo u grad i odlazimo u veliku i lijepo uređenu katoličku crkvu sv. Dionizija Areopagita u kojoj smo slavili svetu misu. Crkvu je, na lijepom mjestu u gradu, podigao Oton Vitlsbah Bavarski koji je bio kralj Grčke u 19. st. nakon oslobođenja od Turske. Od svećenika saznajemo da u Grčkoj živi oko 11 milijuna stanovnika, od toga je oko pola milijuna katolika, jedna četvrtina od toga su grkokatolici. Većina grčkoga stanovništva jest pravoslavne vjere. U Grčkoj se nalazi veliki broj stranih radnika koji su katolici ali se njihov broj ne zna. Od crkve odlazimo ponovo u hotel na večeru a poslije večere, po izboru, na počinak ili privatni izlazak u grad.